interferon

Vaš vodič za korišćenje interferona

2
5 minutes, 54 seconds Read

Interferoni su proteini koji su sastavni deo vašeg odbrambenog sistema. Uloga interferona je da vašem imunološkom sistemu jave da se virusi ili ćelije raka nalaze u vašem organizmu i na taj način pokreću imune ćelije ubice da se bore. Interferoni su dobili ime zbog toga što se mešaju u virus i sprečavaju ih da se reprodukuju.

1986 godine stvoren je prvi laboratorijski proizveden interferon namenjen za lečenje određenih vrsta karcinoma. To je bio jedan od prvih tretmana za rad sa vašim imunološkim sistemom u borbi protiv bolesti. Interferon je posle odeređenog vremena odobren kao lek za nekoliko drugih stanja uključujući hepatitis i multiplu sklerozu.

Kako funkcionišu interferoni?

Skoro svaka ćelija u vašem telu čini interferone, postoje tri glavne vrste: 

interferon – alfa
interferon – beta
interferon – gama

Ćelije koje su zaražene virusima ili drugim mikroorganizmima odaju interferon – alfa i interferon – beta kao signal upozorenja vašem imunološkom sistemu. To pokreće imune ćelije zvane bela krvna zrnca koja oslobađaju interferon – gama za borbu sa mikrobima. 

Interferoni deluju na nekoliko različitih načina: obaveštavaju  imuni sistem da se može oporaviti nakon virusa ili raka pomažu imunološom sistemu da prepozna virus ili rak. Govore imunim ćelijama kada treba da napadaju. Zaustavljaju rast i reprodukciju virusa i ćelija raka. Pomaže zdravim ćelijama u borbi protiv infekcije interferon

Koja stanja leči interferon?

Interferon – alfa leči virusne infekcije, uključujući: Hronični hepatitis C , ćelijsku leukemiju, Kaposijev sarkom izazvan AIDS – om  hroničnu mijeloničnu leukemiju, hronični hepatitic C i B , genitalne bradavice, limfom, maligni melanom.

U današnje vreme interferoni se ne koriste tako često kao nekada za lečenje bolesti poput hepatitisa C i AIDS – a. Noviji lekovi koji su otkriveni deluju brže i bolje. 
Interferon – beta leči različite vrste multiple skleroze. Olakšava upalu u mozgu i kičmenoj moždini  i sprečava oštećenje živaca. 

Interferon gama 1b leči hroničnu granulomatoznu koja utiče na način rada vašeg imunološkog sistema i tešku malignu osteopetrozu koja utiče na vaše kosti. 

Određenim vrstama lekova sa interferonom se dodaje hemikalija koja se naziva polietilen glikol. PEG omogućava da lek duže traje u vašem organizmu, tako da vam treba manje doza, Oni se nazivaju lekovima peginteferona. Neki lekari prepisuju interferon za bolestii koje FDA nije odobrila da leči uključujući i neke vrste raka poput bešike i bubrega. 

Kako uzimati interferon?

Interferon se prima direktno ispod kože ili u mišić. Lekar vas može obučiti kako da ga sami sebi dajete kod kuće. Interferon se ponekad daje i u venu kroz infuziju. Broj doza ili infuzija zavisi od toga u kom stanju se nalazite. Uobičajene doze su tri puta nedeljno ali za lečenje raka mogu se kroz infuziju unositi u organizam 5 dana nedeljno, nekoliko nedelja ili meseci.

Koje su prednosti korišćenja interferona?

Interferoni su verzije proteina i lekovi na njihovoj bazi reaguju sa vašim imunim sistemom da bi mu pomogli da pronađe i napadne viruse ili ćelije raka. Ovi lekovi mogu zaustaviti rast i širenje virusa i ćelija raka i sprečiti da se druge ćelije zaraze. 

Koji su rizici upotrebe interferona?

Interferoni mogu izazvati neke zdravsvene probleme uključujući:

Srčani problemi. Mali broj ljudi koji se leče interferonom može imati ubrzan ili nepravilan rad srca ili nizak krvni pritisak. 

Mentalno zdravlje. Neki ljudi su izjavili da se osećaju depresivno ili misle na samoubistvo dok uzimaju interferon. Ako imate depresiju ili neki drugi poremećaj mentalnog zdravlja vaš lekar će morati da vas pažljivije prati dok uzimate terapiju interferonom. 

Bolesti očiju. Interferoni bi mogli da pogoršaju neke očne bolesti. Svako bi trebalo da proveri vid pre nego što počne da uzima ove lekove. Osobe sa bolestima poput metaboličke retinopatije moraće da imaju redovne preglede oka dok se leče interferonima. 

Bolesti štitne žlezde. U retkim slučajevima, interferoni mogu učiniti štitnu žlezdu superspektivnom ( hipertireoza) ili neaktivnom ( hipotireoza) . Ako imate bolest štitne žlezde koja nije dobro kontrolisana lekom, možda nećete moći da koristite interferon. Pre nego što započnete lečenje interferonom lekar će svakako proveriti nivo hormona štitne žlezde. 

Bolest pluća. Interferoni ponekad mogu pogoršati plućne probleme popout nedostatka daha, upale pluća i bronhitisa. Ako imate simptome poput kašlja i nedostatka daha, možda ćete trebati da prestanete sa uizimanjem ovog leka. 

Koje su nuspojave korišćenja interferona?

Uobičajene nuspojave korišćenja interferona uključuju: bol, crvenilo i otečenost na mestu gde ste primili dozu interferona. Simptomi nalik gripu. Umor Groznica. Prehlada. Bol u mišićima, leđima i zglobovima. Glavobolja. Gubitak apetita i težine. Mučnina, povraćanje. Vrtoglavica. Nervoza. Gubitak kose. Veće šanse za infekciju. Bleda koža. Modrice ili krvarenja lakše nego inače. Kratak dah. Problemi sa spavanjem. Slabost. Proliv. Osip. Depresija. Konfuzija. 

Neke od ovih nuspojava uključujući simptome slične gripu  nestaju nekoliko sati pošto ste primili dozu interferona. Sledeća neželjena dejstva su manje uobičajena: bol u grudima. Osip. Problemi sa jetrom. Promena ukusa. Bol u trbuhu. Gubitak seksualnog nagona. Izostanak menstruacije. Problem sa začećem. Otečene žlezde. Suva usta. Zatvor. Otečene žlezde. Znojenje. Žeđ.
Veoma retka neželjena dejstva: Drhtanje. Trnci. 

Ko ne bi trebao da uzima interferone?

Interferoni nisu sigurni za određene grupe ljudi.

Trudnice i dojilje. Interferoni mogu naštetiti nerođenoj bebi. Važno je da ne zadtrudnite dok uzimate ovaj lek i najmanje 4 meseca pošto završite sa lečenjem. Lekar će vam preporučiti da pre uzimanja interferona uradite test na trudnoću kao i da tokom uzimanja terapije interferonima koristite zaštitu pri intimnim odnosima kao što je npr kondom. Interferon može ući u majčino mleko tako da ga nemojte koristiti dok dojite. 

Muškarci koji sa svojim partnerkama planiraju začeće. Ovi lekovi mogu da uzrokuju urođene ma ne kod dece ako ih otac uzima u periodu kada mu partnerka zatrudni. 

O čemu još treba da razmišljate prilikom uzimanja interferona?

Inteferoni ponekad mogu uticati na delovanje drugih lekova. Obavestite svog lekara o svim ostalim lekovima koje uzimate uključujući vitamine, suplemente i lekove koje ste kupili bez recepta pre nego što započnete terapiju sa interferonom. 

Za primanje bilo kakve vakcine morate da sačekate najmanje 6 meseci nakon što prestanete sa uzimanjem interferona. Vakcine porotiv  boginja, ospica zaušnjaka i rubeole imaju žive ili oslabljene oblike tih bolesti. Interferoni utičući na vaš imuni sistem mogu povećati šanse da se razbolite od bolesti koje bi ove vakcine trebalo da spreče.

Izvor https://www.webmd.com/drug-medication/interferons-guide#1

Intervju o interferonu alfa

https://www.youtube.com/watch?v=blX8tS6Z9nw

More Posts

Ja sam nutricionista sa 10 godina iskustva, neke od svojih zapažanja sam preneo u naš blog. Za najnovije vesti i informacije o prirodi i pridonom lečenju nas pratite.

author

Miko Lamberto

Ja sam nutricionista sa 10 godina iskustva, neke od svojih zapažanja sam preneo u naš blog. Za najnovije vesti i informacije o prirodi i pridonom lečenju nas pratite.

Similar Posts

2 Comments on Vaš vodič za korišćenje interferona

  1. avatar
    Jovan says:

    Dobar dan, da li se ovaj lek može koristiti u slučaju neuroendokrinog karcinoma želudca sa metastazom u jetri stadijum bolesti 4.

    1. avatar
      Tim za podrsku Lecenje.com says:

      Dobar dan! Hvala vam na pitanju. Kada je u pitanju neuroendokrini karcinom želuca sa metastazom u jetru (stadijum IV), interferon se ponekad koristi kao deo terapije, ali sa određenim ograničenjima i specifičnostima.

      O interferonu kod neuroendokrinih tumora:
      Interferon-alfa se u nekim slučajevima koristi kod dobro diferenciranih neuroendokrinih tumora, jer može usporiti rast tumora i smanjiti simptome uzrokovane hormonskom aktivnošću tumora.

      Međutim, kod visoko malignih (slabo diferenciranih) tumora, kao što su neuroendokrini karcinomi visokog gradusa (G3), interferon obično nije terapija izbora, jer ovi tumori brže napreduju i zahtevaju agresivniju terapiju (obično hemioterapiju kao što su cisplatin/etopozid).

      Interferon se uglavnom daje subkutano i koristi se u pokušaju da se postigne imunomodulatorni efekat koji usporava napredovanje bolesti.

      Da li može da se koristi kod stadijuma IV?
      Kod stadijuma IV, posebno kada postoji metastaza u jetri, interferon se može razmatrati u određenim slučajevima, posebno ako su druge opcije iscrpljene ili ako se želi produžiti stabilizacija bolesti. Međutim, njegova efikasnost nije visoka kod agresivnijih oblika bolesti, i često se kombinuje sa drugim terapijama (poput somatostatinskih analoga, ciljane terapije ili hemioterapije).

      Zaključak:
      Da, interferon se može koristiti kod određenih oblika neuroendokrinog karcinoma, ali nije standardna terapija kod svih bolesnika sa metastatskom bolešću. Njegova primena zavisi od:

      tipa i gradusa tumora (dobro ili slabo diferenciran),

      izraženosti simptoma,

      opšteg stanja pacijenta,

      prethodnih terapija.

      👉 Preporuka: Važno je da se terapija određuje u saradnji sa onkologom specijalizovanim za neuroendokrine tumore, koji može uzeti u obzir sve parametre i preporučiti najbolji terapijski pristup.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *