Ashvagandha mala je zimzelena višegodišnja biljka koja može doseći visinu od gotovo 5 metara. Uobičajena imena za ovu biljku su zimska trešnja, indijska ginseng a latinsko ime je Vithanie Somnifera.
Ashavagandha raste isključivo u Indiji i antropogena je biljka koja je također dio indijskog medicinskog sustava već nekoliko tisućljeća te se u svijetu medicine smatra čudotvornom biljkom. Znanstvenici tvrde da je ova biljka vrlo učinkovita u smanjenju stresa, a također poboljšava energiju i vitalnost.
Trenutno je predmet istraživanja mnogih znanstvenika širom svijeta kako bi dokazali njegovu terapeutsku vrijednost u nekoliko desetaka vrsta teških i blagih bolesti. Trenutno neki od njih uključuju dokaze da ova biljka može smanjiti neke razorne posljedice Alzheimerova bolest .
Može li ashwagandha izliječiti Alsheimerovu bolest?
Alzheimerova bolest trenutno poprima epidemijske oblike. Utječe na čak 5,4 milijuna Amerikanaca, uključujući one starije od 65 godina. Ova bolest povezana je s degeneracijom i izumiranjem moždanih stanica, što dovodi do trajnog gubitka intelektualnih i socijalnih vještina, a na kraju i do same smrti.
Istraživači iz Nacionalni institut za istraživanje mozga (NBRC), provode studije na miševima koje pokazuju da ekstrakt Ashwagandhe može preokrenuti gubitak pamćenja i poboljšati kognitivne sposobnosti kod ljudi s Alzheimerovom bolešću. U početku miševi koji pate od Alzheimerove bolesti nisu mogli ništa naučiti niti zadržati ono što su naučili, no nakon što su 20 dana uzimali biljku Ashvagandha, njihovo se stanje značajno popravilo. Nakon 30 dana stanje miševa se normaliziralo.
Istraživači su primijetili: smanjenje amiloidnih plakova (amiloidni plakovi zajedno s isprepletenim živčanim vlaknima doprinose degradaciji moždanih stanica). Poboljšana kognitivna sposobnost izravno utječe na mozak.
Istraživači su također otkrili da ova biljka povećava protein u jetri koji se izlučuje izravno u krvotok i pomaže poboljšanju funkcije mozga, također je utvrđeno da biljke somnifer i Ashvagandha preokreće promjene u ponašanju kod Alzheimerovih bolesnika.
Obećavajuće istraživanje biljaka Ashvaganda na pacijentima s Alzheimerovom bolešću
Prethodno istraživanje nije jedini dokaz poboljšane funkcije mozga u bolesnika s Alzheimerovom bolešću. 2005. istraživači su otkrili da vitanolidi (vithanolide A, vithanoside 4 i 6) izolirani iz biljke Ashvagandha poboljšavaju rast neurita u normalnim i oštećenim moždanim stanicama.
Ovo je ključna komponenta liječenja bolesti. U liječenju neurodegenerativnih bolesti potrebna je rekonstrukcija neuronskih mreža. Također nakon druge studije 2010. godine, zaključeno je da prirodni antioksidanti poput vitamina E, vitamina C i Beta karoten mogu pomoći u sakupljanju štetnih slobodnih radikala nastalih tijekom progresije Alzheimerove bolesti. Ovo je istraživanje o potencijalnim svojstvima biljaka kao prirodnih antioksidansa kako bi se spriječilo napredovanje ove bolesti.
Još jedna biljka pomaže oboljelima od Alzheimerove bolesti
Ujedinjavanje kurkumin , koja se nalazi u začinu kurkuma je još jedna važna biljka koja pomaže zdravijim procesima u mozgu. Nedavno je otkriveno da je ovaj spoj učinkovit u sprječavanju cirkulacije nekih proteina koji pomažu u razvoju Alzheimerove bolesti.
Pokazano je i da kurkumin pomaže u sprečavanju nakupljanja destruktivnih beta amiloida u mozgu, kao i pri razgradnji postojećih naslaga.Pokazalo se da ovaj spoj utječe na ekspresiju više od 700 gena.
Kako smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti
Povećajte unos vitamina D
2007. istraživači sa Sveučilišta Wisconsin otkrili su snažne veze između niskog razina vitamina D i razvoj Alzheimerove bolesti. Znanstvenici su također otkrili da s većim unosom vitamina D kod pacijenata pacijenti obavljaju mnoge operacije mozga bolje nego što su ih radili prije nego što su ih uzeli.
Znanstvenici vjeruju da optimalna razina vitamina D može povećati količinu važnih biomolekula u vašem mozgu koje štite vaše moždane stanice. Metabolički putovi Vitamin D uključuje hipokampus i mali mozak, područja koja su uključena u pohanje, obradu informacija i stvaranje memorije.
Dovoljno je vitamina D imperativ za normalno funkcioniranje vašeg imunološkog sustava protiv upala u tijelu.Prejšnja istraživanja otkrila su da ljudi s Alzheimerovom bolešću imaju višu razinu upale u mozgu od zdravih ljudi.
Fruktoza
Idealan unos je ispod 25 grama dnevno. Djeluje toksično, važno je i smanjiti unos kako bi se smanjila toksičnost u mozgu. Prosječna osoba premašuje ovu preporuku za 300%. Ovo je posve prisutan i ozbiljan problem. Uz to, vaša jetra je zauzeta preradom fruktoze (ona pretvara fruktozu u masnoću). To je jedan od važnih aspekata i razloga zašto povećani unos fruktoze može štetno utjecati na vaše zdravlje.
Razine inzulina držite ispod 3 razine
Ovo je neizravan odnos s unosom fruktoze. Također su i drugi šećeri, žitarice i nedostatak vježbe uzrok povećane količine inzulina u tijelu.
Vitamin B12
Prema istraživanju finskih znanstvenika, ljudi koji jedu hranu bogatu vitaminom B12 mogu smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti. Za svako povećanje markera vitamin B12 , rizik od razvoja Alzheimerove bolesti smanjen je za 2%. Vrlo visoke doze vitamina B smanjuju gubitak pamćenja.
Vegetarijanska prehrana
Stroga vegetarijanska prehrana povećava rizik dok vegetarijanska prehrana bogata omega 3 smanjuje rizik. Povrće je najveći izvor folata i svi bismo trebali jesti dovoljno sirovog povrća svaki dan.
Visok unos omega 3 masnih kiselina
Visok unos omega 3 masnih kiselina sprječava oštećenje stanica uzrokovano Alzheimerovom bolešću, što također usporava njezino napredovanje i smanjuje rizik od razvoja poremećaja.
Ostale stvari koje utječu na Alzheimerovu bolest
– Izbjegavajte i uklanjajte živu iz tijela. Zubni ispuni jedan su od glavnih izvora žive u tijelu.
– Izbjegavajte aluminij kao što je teflonsko posuđe.
– Vježbajte redovito. Tjelovježba uzrokuje promjenu u metaboličkom procesu proteina amiloidnog prekursora, što usporava pojavu i napredovanje Alzheimerove bolesti. Tjelovježba također povećava razinu PGC-1 alfa proteina. Novo istraživanje pokazuje da ljudi s Alzheimerovom bolešću imaju manje PGC1 alfa u mozgu, a stanice koje sadrže više ovog proteina proizvode manje toksični amiloidni protein povezan s Alzheimerovom bolešću.
– Izbjegavajte cijepljenje protiv gripe, jer cjepiva ove vrste sadrže živu i aluminij, također ta cjepiva utječu na imunološki sustav tako da imunološki sustav napada istovremeno. živčani sustav .
– Jedi borovnice . Divlje borovnice sadrže visoku koncentraciju antioksidansa, sadrže i antocijanin koji štiti tijelo od Alzheimerove bolesti.
– Potaknite svoj um svaki dan. Mentalna stimulacija, posebno učenje, stjecanje novih znanja poput igranja novog instrumenta ili logičnih sportova poput šaha, učenje novog jezika smanjuje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
– Izbjegavajte antiholingenske lijekove, tablete za spavanje, antidepresive i opojne analgetike jer blokiraju neurotransmitere i povećavaju rizik od demencije
