Ono što je poznato kao dio uobičajenog repertoara termina za ljekare, neshvatljiv je tehnički žargon za neke laike. Šta se zapravo krije iza kratice ‘CT’? To je mnogo jasno: opisuje dijagnostički postupak koji vrijedi razmotriti, čak i od strane medicinskih stručnjaka, jer je postao prekretnica u modernim metodama medicinskog pregleda.
Dijagnostički postupak s perspektivom – Kompjuterska tomografija (CT)
Dalji razvoj X-zraka
Oni koji još neshvaćaju šta je ‘CT’, naslutiti če šta se podrazumijeva pod pojmom ‘računarska tomografija’. CT je razvijen 1970-ih, njegovi otkrivači, naučnici Cormack i Hounsfield, za to su dobili Nobelovu nagradu za medicinu. Od svog uvođenja CT se neprestano poboljšava, posebno u pogledu kvaliteta slike i vremena trajnja pregleda (npr. Spiralni CT). To nije ništa drugo do kompjuterizovani oblik rendgenskog pregleda.
CT tako radi
Uobičajeni rendgenski pregledi i CT spadaju u „slikovne postupke“ koji sa medicinske tačke gledišta daju sliku unutrašnjosti tijela. Različite strukture (npr. Masnoća, kosti, mišići itd.) Također su različito propusne za X-zrake zbog svoje gustine. Te se razlike mogu registrirati i npr. mogu se prikazati na filmu u odgovarajućim nivoima sive boje. Kod CT-a to se radi uz pomoć računara.
Ležeći na stolu, pacijent se progura kroz otvor rendgenske cijevi koja se u modernom spiralnom CT-u neprekidno okreće oko sebe u spirali. Finom, uglavnom lepezastom zrakom, područje koje se ispituje skenira se nekoliko puta u kratkom vremenu. Mjerne glave registriraju energiju koja je prošla kroz tijelo, svjetlost koju su različite strukture oslabile u različitim stupnjevima i prenose informacije na računar kao električne impulse. Ovo stvara prikaz sloja milimetra za milimerom područja tijela. Ovo stvara presjeke, zatim uzdužne i kose slike presjeka (tomografije), koje se mogu kombinirati, u konačnici i u obliku višedimenzionalne slike, za razliku od pojedinih nijansi sive, koja se čini vidljivom na monitoru.
Prednosti i nedostaci CT pregleda
Za razliku od normalnih rendgenskih pregleda, CT kao nekomplicirana, bezbolna metoda osigurava da se uoče i minimalne razlike u gustini, npr. u ili između organa. Zbog toga se, između ostalog, koristi za lokalizaciju manjih i većih promjena tkiva – posebno u mozgu, prsima, trbuhu i karlici. CT se takođe razumno koristi u području progresije i naknadne dijagnoze raka.
Često je prva sofisticiranija metoda za dijagnosticiranje akutnih unutarnjih bolesti, npr. od krvarenja. Dodatno primijenjeni kontrastni mediji, koji uglavnom sadrže jod i koji se obično dobro podnose, podržavaju informativnu vrijednost pregleda. Na osnovu studija, procenjeno je da da izloženost zračenju nosi izuzetno nizak zdravstveni rizik. Teba poštovati pravila ponašanja koja je propisao liječnik (npr. Post sa CT-om crijeva, disanje tijekom prijema itd.).
Važnost CT skenera
CT ni na koji način nije zamijenio konvencionalne rendgenske zrake, iako, za razliku od njih, može slikati organe bez superponiranja i u više dimenzija. U nekim pregledima je korisnije, npr. prilikom uzimanja uzoraka tkiva jer igla za ubod može dati tačne slike točke koja će se ovdje probiti. S druge strane, u slučaju prijeloma kostiju, još uvijek se preferiraju konvencionalni rendgenski zraci, jer oni također pružaju precizniju sliku kosti zbog bolje prostorne rezolucije.
Snimanje magnetnom rezonancom – MRI
Svatko tko želi doći do srži bolesti u pravom smislu riječi, u dobrim je rukama dijagnostičke metode „magnetna rezonanca tomografija“ (MRT), poznata i kao „nuklearna spin tomografija“ ili „snimanje magnetnom rezonancom“ (MRI) . Kao što i samo ime govori, ova vrsta modernih medicinskih metoda snimanja temelji se na nuklearnoj magnetnoj ili protonskoj rezonanciji pojedinih atoma. MRI je stoga često diferenciraniji od bilo koje druge dijagnostičke tehnike i obično se koristi samo kad je malo postignuto drugim metodama.
Funkcionalni princip MRI
MRT su 1940-ih otkrili naučnici Bloch i Purcell i koristili ga u fizici i kemiji. Lauterbur i Mansfield su je učinili zanimljivom za medicinu 1970-ih. Kao i njihovi prethodnici, za svoje postignuće dobili su Nobelovu nagradu.
Metoda radi s jezgrima atoma vodonika, kojih ima puno u tijelu, ali ovisno o organu ili tkivu, također u različitim gustoćama i vezama s ostalim atomima. Ako se pacijent gurne u uski, cjevasti MRI aparat na pokretnoj bazi, kao u računarskoj tomografiji (CT), jako magnetsko polje tamo uzrokuje kretanje inače poremećenih protona u određenom smjeru. Radio valovima preko radio zavojnice postavljene oko tijela, oni se mogu skrenuti iz ovog položaja.
Ovi impulsi pobude mogu se čuti kroz glasne zvukove kucanja. Ako ponovo isključite protok radio talasa, oni se vraćaju u prethodni položaj (opuštanje). Ovisno o tkivu, ovo oslobađa energiju na različite načine i preko finih antena prenosi je na računar u obliku električnih impulsa. Ovim se izračunavaju i stvaraju slike presjeka unutrašnjosti tijela u bilo kojem smjeru, a da pacijent ne mora mijenjati položaj u cijevi.
Precizni postupak magnetne rezonance
Slike presjeka MRI čak su preciznije i diferenciranije od slika drugih metoda, posebno struktura obogaćenih s puno vode. Optimalan postupak za meka tkiva, za mozak, sudove, kičmenu moždinu npr. ali manje pogodan za koštane i zrakom bogate strukture poput pluća. Najmanja žarišta upale mogu se otkriti jednako dobro pomoću MRI kao što je npr. Udari koji se lokaliziraju i analiziraju u najkraćem mogućem roku.
Budući da se odstupanja u tkivima na MRI čine vidljivim kroz promijenjene strukture i procese u području elementarnih čestica, ova metoda je također na prvom mjestu u diferenciranijoj dijagnozi i liječenju karcinoma. Na ovaj način npr. može se pružiti otkrivanje karakteristika tumorskih ćelija – prošireno područje primjene novije MRT metode. Uz to se mogu otkriti metabolički poremećaji, kao i npr. Uzroci epilepsije. MRT stoga služi širokom polju i koristi se tamo gdje se u jednostavnijem obliku ne može učiniti mnogo toga.
Šta treba uzeti u obzir s magnetnom rezonancom?
Za razliku od X-zraka ili CT-a, ovaj pregled ne uključuje nikakvo izlaganje zračenju. Međutim, budući da su pacijenti izloženi magnetnom polju u cijevi, u tijelu ili na tijelu ne bi trebalo biti metalnih dijelova. Takođe netreba da bude elektroničkih predmeta ili čip kartica, jer mogu ometati magnetno polje ili zbog toga postati neupotrebljivi. Npr. Ljudi s pejsmejkerima ili metalnim srčanim zaliscima trebali bi se uopće suzdržati od magnetne rezonance. Za vrijeme pregleda pacijent mora biti što mirniji i osigurati ravnomjerno disanje. Slušalice ga štite od glasnih zvukova kucanja. Takođe u svako doba može pozvoniti i prekinuti pregled. Ponekad mu se ubrizga i općenito dobro podnošljiv kontrastni medij kako bi se bolje istakli rezultati tomografije. MRI u prosjeku traje oko pola sata i podijeljen je u sekvence s pojedinačnim pauzama mjerenja do deset minuta.
Pozitronska emisiona tomografija – PET
PET – Ogroman napredak u dijagnostici karcinoma
Jedan od najvažnijih preduvjeta za liječenje bolesti je dijagnoza, tj. Tačan opis kliničke slike koristeći sva medicinska znanja i mogućnosti. Medicina koristi različite metode. Prekretnica u pogledu na ljudsko tijelo „bez skalpela“ bilo je otkriće rendgenskih zraka Wilhelma Conrada Röntgena, koji je za to dobio Nobelovu nagradu 1901. godine.
Jedno od najvažnijih dijagnostičkih područja je tumorska dijagnostika. Ovdje su pored laboratorijskih i endoskopskih posljednjih godina Metode ispitivanja, tj. Ispitivanje tjelesnih šupljina i šupljih organa, često se kombiniraju sa uklanjanjem tkiva (biopsija), računarskom tomografijom (CT) i magnetnom rezonancom (MRT).
Trenutno jedna od najmodernijih i istovremeno najpreciznijih metoda ispitivanja u dijagnostici tumora je pozitronska emisiona tomografija (PET). Uglavnom se koristila u pregledima mozga krajem 1980-ih, a danas se smatra najvažnijom dijagnostičkom komponentom u potrazi za velikim brojem tumora.
Koja je razlika između PET i CT i MRI?
Dr. Eveline Korman (E.K.): „Ovom tehnikom pregleda možemo prepoznati zloćudni tumor kao takav i razlikovati ožiljke od aktivnog kancerogenog tkiva. Tako možemo na neinvazivan način (crveno: bez otvaranja tijela) reći je li rak još uvijek živ. Jedna od prednosti PET-a je ta što se u jednom pregledu pregleda cijelo tijelo, tj. Otkrivamo bilo kakve metastaze (crveni: kćeri tumori).“
Gdje se koristi PET?
Kako PET uspijeva pružiti tako precizne rezultate ispitivanja bez noža?
Rezultat vašeg pregleda je terapija u obliku operacije, zračenja ili dobro poznate hemoterapije. Pomaže li PET nakon toga?
Šta kažeš na tačnost u odnosu na druge preglede, na primjer CT?
Pokrivaju li zdravstvene ustanove troškove pregleda?
Share
Ja sam nutricionista sa 10 godina iskustva, neke od svojih zapažanja sam preneo u naš blog. Za najnovije vesti i informacije o prirodi i pridonom lečenju nas pratite.
